Poštovani gospodine Lajčak!
Svjestan sam da činite velike napore u vašoj misiji da građanima Bosne i Hercegovine obezbijedite makar evropski minimum u funkcionisanju države, ipak mi dozvolite da Vas upoznam sa jednim problemom koji je proistekao iz poznatog „slučaja Jurišić“ ( beogradsko hapšenje i proces protiv građanina BiH Ilije Jurišića).
Na osnovu raspoložive dokumentacija Fondacija Istina Pravda Pomirenje je procijenila da je došlo do ozbiljne zloupotrebe CIPS-a. O tome smo 7.05.2008. godine obavijestili Komisiju za zaštitu ličnih podataka Parlamenta BiH. Do danas nismo dobili nikakav odgovor.
Nedavno hapšenje građanina BiH u Hrvatskoj, Muhameda Brkića, ponovo je na površinu izbacilo problematiku sigurnosti CIPS-ove baze podataka. O tome kako je došlo do toga da se od 17 lica koje imaju identično ime i prezime Beogradu dostave samo podaci za Muhameda Brkića, sina Ferida, nedavno uhapšenog pa puštenog u Hrvatskoj, odlučiće Visoko sudsko i tužilačko vijeće od kojih očekujemo odgovor na pitanje koliko su za taj propust (hapšenje nedužnog čovjeka) odgvorni postupajući sudija i tužilac.
Dokumentacija koju posjeduje Fondacija i koju Vam dostavljamo na uvid nedvosmisleno upućuje na nezakonitio postupanje sa podacima pohranjenim u CIPS-u.
Iz pisma koje zamjenik tužioca za ratne zločine Republike Srbije, Milan Petrović, upućuje istražnom sudiji Okružnog suda u Beogradu, jasno se vidi da je gospodin Petrović 16 izvoda sa ličnim podacima za lica pod imenom Muhamed Brkić lično primio od Radovana Pejića, inspektora MUP-a Republike Srpske.
Da sve miriše na nezakonitio ponašanje potkrijepila je i izjava sekretara Ministarstva pravde BiH, gospodina Jusufa Halilagića, koji je izjavio „da do sada ni jedan organ iz Srbije putem Ministarstva pravde nije tražio bilo kakve podatke o Bešlagiću, Nikoliću i Brkiću, te prema tome takvi podaci u zvaničnoj korespodenciji nisu mogli ni biti dostavljeni Interpolu Srbije“.
Zbog sumnje da u konkretnom slučaju ima kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka podnijeli smo prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i ponovo Komisiji za zaštitu ličnih podataka Parlamenta BiH.
Ovim pismom Vama skrećemo pažnju na jedan problem koji za posljedicu ima ugrožavanje slobode kretanja u ovom regionu.