U Tuzli je danas održan Okrugli sto na temu "BiH i Srbija u dijalogu: Odgovor civilnog društva". Organizatori, Fondacija Istina Pravda Pomirenje iz Tuzle i Helsinški odbor za ljudska prava Srbije, pobrinuli su se da danas govore ljudi koji, sudeći prema svom radu i djelovanju u društva, mogu dati doprinos nastavku realizacije projekta Tuzlanski razgovori. 

U uvodnom govoru historičar Husnija Kamberović je između ostalog rekao: -Staranje o Srbima izvan Srbije postalo je središnja tačka vladajuće politike u Srbiji po čemu odnos prema Srbima u Bosni i Hercegovini u tom smislu najbolje razotkriva tu poliku. Mislim da u BiH, kada je u pitanju odnos Srbije prema BiH, postoje dvije posve različite percepcije: prema jednoj, Srbija je dužna voditi brigu o Srbima u BiH, posebno prema Republici Srpskoj jer je to obaveza Srbije prema odredbama Dejtonskog sporazuma i druga po kojoj se briga Srbije prema Republici Srpskoj doživljava kao srpskonacionalistička i antibosanska politika, koja je neiskrena prema BiH i u krajnoj liniji vodi ka podjeli Bosne i Hercegovine. 

O stereotipima i zabludama govorio je književnik Enver Kazaz. - Nema stereotipa koji nije proizveden u interpretativnim tvornicama političkih, akademskih, kulturnih i religijskih elita i nametnut društvenom prostoru kao neupitna istina bilo o društvenoj stvarnosti, povijestim zbivanjima, bilo o nekoj zajednici koja se sterotipom nastoji na krajnje negativan, čak demonizatorski način, zauvijek odrediti. Proizvodnjom stereotipa pomenute elite nastoje homogenezirati vlastite zajednice ali i stvoriti sliku neprijatelja koji u većoj ili manjoj mjeri ugrožava njen opstanak. Zato stereotipoi imaju dvostruku društvenu funkciju, kazao je između ostalog Kazaz. 

Nema više ubijanja, ekonomski pokazatelji znaju biti i dobri ali mi ne nepredujemo, smatra historičarka Latinka Perović. - Mi ne nepredujemo, mi smo u društvenoj regresiji. Bez obzira na izjave naših zvaničnika da nema ubijanja, da ekonomski pokazatelji pokazuju napredak, mi ne pokazujemo napredak u razvoju modernih društava u kojima vlada pravo, u kojima postoji mogućnost da se ljudi različito politički organizuju, da se izvrše demokratski izbori a ne da pobedi ono što je trenutni interes jedne političke grupe. 

Nacinalizam kao dominanta ideološka matrica u našim društva važan je problem prema mišljenju historičara Milivoja Bešlina. - Ključan problem u dominatnim ideološkim matricama u našim društvima su nacionalizmi. Srpski nacionalizam se od 19. veka a onda i u 20. određuje u odnosu prema drugosti, gdje se mi homogenizujemo, a ti drugi su muslimani, Bošnjaci. Dok je nacionalizam ključna legitamicija svake politike u našem regionu, jasno je da će političari da bi dobijali izbore, igrati na tu formulu. Bilo je političara koji su pokušavali, lično smatram da su možda bili licemerni u tome, ići na pomiriteljske narative u regionu pa su gubili izbore. Dok političari koji šire mržnju, oni verovatno neće krenuti u rat, ali ne samo da dobijaju izbore nego im popularnost i raste. 

Predsjednica Helsišnog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko smatra da su dijalozi važni posebno zbog mladih jer oni će uskoro biti nosioci politika na ovim prostorima. - Dijalozi traju već dugo. Ovo nije prvi ni jedini na području bivše Jugoslavije. Postoje mnoge inicijative, u istom pravcu, nadam se da će se stvoriti neka sinergija. Radili smo već na jednom projektu. Mislim da je to bitan početak da bi se razumelo šta se i kako se desilo. Što se tiče dijaloga, mislim da treba uložiti jako puno napora da bi se došlo do pozicije koja bi bila razumljiva mladim generacijama. Najviše smo njima okrenuti jer će oni uskoro biti nosioci politika. Ovo je tek početak koji treba da definište kako će to sve izgledati. 

Iako je nacionalizam prožet u sve pore društva, još uvijek ima čuđenja kada se o toj pojavi govori. O tome je danas govorio novinar Dinko Gruhonjić: - Ono što mene čudi jeste činjenica da se mi još uvijek čudimo i iznenađujemo zbog poteza nacionalista. To je pasivna pozicija koja nas je otjerala na marginu društvenih i političkih dešavanja. Jer bez formulisanja politike koja će biti suštinska alternativa nacionalističkim politikama i bez ozbiljnih priprema za politički okršaj sa nacionalizmima, neće se ovdje ama baš ništa promijeniti. Šta je alternativa nacionalizmu? Vjerovatno internacionalizam globalnog sveta. Evropska unija svakako, ako se već stidimo da priznamo da nam je potreban svejugoslovenski odgovor na nacionalizme. Potreban nam je, dakle, široki i ujedinjeni društveni i politički front u kojem neće biti mesta za nacionaliste. 

Neki od učesnika su ukazali na potrebu da se i Hrvatska uključi u ove razgovore. Novinar Zlatko Dizdarević istakao je važnost analiziranja ponašanja Međunarodne zajednice i Evropske unije koje negiraju samu supstancu bh. društva. Međunarodna zajednica podržava najrazornije političke snage, a EU odustaje od svojih temeljnih vrijednosti, smatra Dizdarević. 

Ovo je prva u nizu aktivnosti u realizaciji projekta koji će prema riječima jednog od organizatora, predsjednika Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinana Alića, rezultirati knjigom: -Povod nije od jučer. O ovoj ideji Sonja Biserko i ja tri godine razgovaramo. Kada sam pitao Sonju Biserko i Dinu Mustafića je li vrijeme da se nešto normalno dogodi između ove dvije države, rekli su vrijeme je. Počeli smo da koncipiramo kako šta, i taj projektat koji je završen prošle godine, a koji je rezultirao knjigom "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi" rezultat je istraživanja naučnika od Slovenije od Makedonije. Procjenili smo da bi i ovu temu trebalo ljudi od struke da analiziraju. Istraživanje će trajati oko godinu i po. Uključivat će mnoge ljude. Tu našu ideju smo danas testirali sa učesnicima, dobili smo puno dobrih sugestija i sad nastojimo da to dovedeno do finiša. 

3. Tuzlanski razgovori protekli su ugodnoj atmosferi. Intelektualci iz Bosne i Hrecegovine i Srbije rekli su konkretne prijedloge civilnog društva u cilju uspostavljanja dijaloga između BiH i Srbije. 

( Tuzlarije )